| O
HRVATSKOJ |
 Opći i geografski podaci |
 |
|
 Površina: 56.542 km2
Površina teritorijalnog
mora: 31.067 km2
Broj stanovnika:
4.381.352
Glavni grad: Zagreb, 770.058
stanovnika
Duljina morske obale:
5.835 km, od toga 4.058 km obale otoka, hridi
i grebena
Broj otoka, hridi i grebena:
1.185 - od toga je 67 naseljenih otoka, a najveći
su Krk i Cres
Najveći vrh: Dinara
1.831 m/nm
Klima:
- u unutrašnjosti zemlje umjereno kontinentalna
s vrućim i suhim ljetima te blagim ali vlažnim
zimama
- planinske regije: svježa ljeta i oštre
zime s velikom količinom snijega
- obalne regije: mediteranska klima s vrućim
i suhim ljetima te blagim ali vlažnim zimama
- prosječna temperatura u siječnju:
unutrašnjost -1 do 3° C; planinsko područje
-5 do 0° C; primorje 5 do 10°C
- prosječna temperatura u kolovozu:
unutrašnjost 22 do 26° C; planinsko područje
15 do 20°C; primorje 26 do 30°C
Nacionalni sastav: većina stanovništva
su Hrvati, s manjinskim grupama Srba, Muslimana,
Slovenaca, Talijana i Čeha
Vjeroispovijest:
većina stanovništva su rimokatolici, a manji
broj pravoslavaca i pripadnika islamske vjeroispovijest.
Službeni jezik: hrvatski, pismo latinica
|
| Osnovni povijesni podaci |
|
|
Oko 400.p.K. - osnovanje grčkih kolonija
na jadranskim otocima
Oko 100.p.K. - Rimljani
vladaju istočnom obalom Jadrana
305. - rimski
car Dioklecijan počinje živjeti u svojoj palači u današnjem
Splitu
Oko 600. - započinje doseljavanje
Hrvata na tlo današnje Hrvatske
852. - knez
Trpimir izdaje prvu povelju u kojoj se prvi put spominje
ime Hrvatska u službenim spisima
925. - spominje
se prvi Hrvatski kralj Tomislav, koji ujedinjuje panonsku
i dalmatinsku Hrvatsku
1102. - nakon pogibije
posljednjeg domaćeg kralja Petra svačića, Hrvatska ulazi
u personalnu uniju s Ugarskom
1527. - zbog
opasnosti od prodora Turaka, odlukom hrvatskog sabora,
a na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburgovaca
1699. - Hrvatska je uglavnom oslobođena turske
vlasti
1815. - nakon kratkotrajne vladavine
Francuza, gotovo cijela današnja Hrvatska ulazi u sastav
Habsburške monarhije
1847. - Hrvatski postaje
službeni jezik u Hrvatskoj
1848. - ban Josip
Jelačić obranio Hrvatsku od pokušaja mađarske okupacije
i ujedinio sve hrvatske pokrajne
1918. -
nakon raspada Austro-ugarske monarhije u I. svj. ratu,
Hrvatska postaje dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca,
kasnije proglašeno Jugoslavijom
1941. - njemačke
i talijanske snage okupiraju tadašnju Jugoslaviju. Počinje
organizirani partizanski otpor, koji unutar Jugoslavije
vode hrvatski antifašisti
1945. - proglašena
je Federativna Narodna Republika Jugoslavija i u njezinom
sklopu današnja Hhrvatska kao federalna republika
1990. - organizirani prvi višestranački izbori
u Hrvatskoj nakon II. svj. rata
1991. - Hrvatska
proglašava samostalnost, nakon čega započinje srpska
pobuna potpomognuta od Jugoslavenske narodne armije
iz Beograda
1992. - Hrvatska postaje članicom
Ujedinjenih naroda
1995. - Hrvatska vojska
ugušila srpsku separatističku pobunu
2001.
- Hrvatska potpisala sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
Europskoj uniji
| Kulturno-povijesna baština |
|
|
Hrvatska obiluje kulturno-povijesnim spomenicima
iz svih perioda, zahvaljujući burnim povijesnim
zbivanjima i preplitanju utjecaja različitih
kultura. Njenu obalu karakteriziraju utjecaji
mediteranske kulture, brojni spomenici iz antike,
rimskog perioda i ranog srednjeg vijeka, romaničko
sakralna baština, te niz očuvanih karakterističnih
mediteranskih urbanih cjelina. Kontinentalna
Hrvatska dio je srednje-europskog kulturnog
kruga i ističe se brojnim pretpovijesnim nalazima
svjetskog značenja, starim gradinama, utvrdama
i dvorcima kasnog srednjeg vijeka i kulturnim
spomenicima i arhitekturom iz perioda baroka.
BELEC - crkva sv. Marije Snježne
iz 17. - 18. stoljeća, s vrijednom baroknom
opremom.
DUBROVNIK - jedan od najbolje
očuvanih srednjevjekovnih utvrđenih gradova
na Mediteranu, sagrađen uglavnom od 13. do 16.
stoljeća, u potpunosti očuvane gradske zidine
s kulama, Knežev dvor, katedrala, palača Sponza,
franjevački samostan, tvrđava Lovrijenac. Stari
grad je dio svjetske baštine UNESCO-a
ĐAKOVO
- monumentalna katedrala biskupa J. J. Strossmayera
iz 19. stoljeća
HLEBINE - selo kod
Koprivnice, kolijevka hrvatske naivne umjetnosti
HVAR - očuvana povijesna cjelina iz 15.
stoljeća, okružena zidinama; najstarije gradsko
kazalište u Europi iz 1612. godine
KNIN
- srednjevjekovna tvrđava iznad grada; okolica
jedno od najbogatijih ranosrednjevjekovnih arheoloških
nalazišta u Hrvatskoj
KRAPINA - paleontološki
lokalitet Hušnjakovo, jedno od najznačajnijih
nalazišta Neandertalca u svijetu
LEPOGLAVA
-kompleks pavlinskog samostana s crkvom sv.
Marije, u kojoj je osnovana prva viša škola
u Hrvatskoj
MARIJA BISTRICA - glavno
hrvatsko hodočasničko središte sa zavjetnom
crkvom sv. Marije
MOTOVUN - slikoviti
srednjevjekovni gradić-muzej na vrhu brijega
NIN - starohrvatske crkvice sv. Križa
i sv. Nikole iz 11. stoljeća
OSIJEK
- povijesna urbanistička jezgra Tvrđa s nizom
vrijednih zgrada iz 18. i 19. stoljeća
OSOR
na Cresu - povijesni gradić s antičkim i srednjevjekovnim
zgradama i sačuvanim zidinama
OTAVICE
kod Drniša u Dalmatinskoj zagori - mauzolej
obitelji Meštrović
PAG - očuvana
urbana cjelina planski izgrađenog grada iz 15.
stoljeća
POREČ - povijesna urbanistička
cjelina; Eufrazijeva bazilika iz 6. stoljeća
jedan od najvažnijih ranobizantskih spomenika
Mediterana, dio UNESCO-ve Svjetske baštine
PULA - Rimski amfiteatar iz 1. stoljeća,
treći po veličini na svijetu, rimska Zlatna
vrata
RIJEKA - kaštel na Trsatu i
svetište sv. Marije od Lorette
ROVINJ
- povijesni urbana cjelina s crkvom sv. Eufemije
iz 18. stoljeća
SOLIN - arheološki
lokalitet s ostacima velikog rimskog grada Salone
i niza ranokršćanskih spomenika
SPLIT
- povijesna jezgra s antičkom Dioklecijanovom
palačom jedan je od najvažnijih očuvanih kasnorimskih
povijesnih spomenika i dio UNESCO-ve svjetske
baštine; katedrala sv. Dujma, starohrvatska
crkva svetog Trojstva i druge važne lokacije
ŠIBENIK - povijesna gradska jezgra s
znamenitom renesansnom katedralom sv. Jakova,
djelom Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca,
te nizom plača i crkava
TRAKOŠĆAN
- romanički dvorac iznad istoimenog jezera
TROGIR - povijesni grad na otočiću s
katedralom iz 13. stoljeća s glasovitim portalom
majstora Radovana, dio UNESCO-ve svjetske baštine
VARAŽDIN - dobro očuvana barokna urbana
cjelina; niz vrijednih palača, crkvi i samostana;
monumentalni Stari grad i gradsko groblje iz
19. stoljeća poznato po jedinstvenoj hortikulturi
VELIKI TABOR u Hrvatskom zagorju - iz
16. stoljeća najbolje je očuvana renesansna
utvrda u Hrvatskoj
VUKOVAR - pretpovijesno
arheološko nalazište Vučedol jedno je od najznačajnijih
neolitičkih nalazišta u Europi; dvorac Eltz
teško je oštećen za vrijeme srpske agresije
na Vukovar 1991.
ZADAR - povijesni
urbani kompleks s očuvanim zidinama, više antiknih
i ranosrednjevjekovnih spomenika - rimski forum
i jedinstvena predromanička kružna crkva sv.
Donat iz 9. stoljeća
ZAGREB - povijesna
urbana cjelina srednjevjekovnog Gornjeg grada
i Kaptola, planski izgrađen Donji grad iz druge
polovice 19. stoljeća s nizom parkova u obliku
potkove; zagrebačka katedrala najistaknutija
je u zemlji.
|
| Najvažniji muzeji |
|
|
 DUBROVNIK - Arheloški muzej,
Etnografski muzej, Muzej suvremene povijesti,Pomorski
muzej, Riznica katedrale, Dom Marina Držića
ČAKOVEC - Muzej Međimurja
GOSPIĆ
- Muzej Like, u obližnjem Smiljanu je biografska
zbirka Nikole Tesle u njegovom rodnom mjestu
HLEBINE - Galerija naivne umjetnosti,
Muzejska zbirka Ivana Generalića
KARLOVAC
- Gradski muzej Karlovac
KLANJEC
- Galerija kipara Antuna Augustinčića
KRAPINA
- Muzej evolucije i nalazište pračovjeka Hušnjakovo,
Muzej Ljudevita Gaja
KUMROVEC - Staro
selo - jedinstveni etno-muzej s originalnim
seoskim kućama uključujući rodnu kuću Josipa
Broza-Tita
MAKARSKA - Malakološki
muzej (kolekcija morskih školjki), Gradski muzej
Makarska
OSIJEK - Muzej Slavonije,
Galerija Likovnih Umjetosti
PAZIN
- Etnografski muzej Istre, Muzej grada Pazina
PULA - Arheološki muzej Istre, Povijesni
muzej Istre
SPLIT - Muzej hrvatskih
arheoloških spomenika, Arheološki muzej Splita,
Galerija kipara Ivana Meštrovića
TRAKOŠĆAN
- Dvor Trakošćan - muzej u dvorcu s velikom
kolekcijom starog oružja
VARAŽDIN
- Gradski muzej Varaždina u Starom gradu - Povijesni
odjel i Entomološki odjel (zbirka kukaca)
ZADAR - Arheološki muzej Zadra, Narodni
muzej Zadra, Pomorski muzej, Stalna izložba
crkvene umjetnosti,
ZAGREB - Arheološki
muzej, Etnografski muzej, Hrvatski muzej naivne
umjetnosti, Moderna galerija Zagreb, Muzej grada
Zagreba, Muzej Mimara s artefaktima iz svih
perioda, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej prirodnih
znanosti, Muzej suvremene umjetnosti, Strossmayerova
galerija starih majstora HAZU, Tehnički muzej
|
| Važni kulturni događaji |
|
|
 DUBROVNIK - Dubrovački ljetni
festival - kazališne i glazbene izvedbe (srpanj-kolovoz)
ĐAKOVO - Đakovački vezovi - festival
slavonskog narodnog nasljeđa (srpanj)
GROŽNJAN
- u središnjoj Istri - Grožnjanske glazbene
večeri (srpanj-kolovoz)
ĐURĐEVAC
- Picokijada festival folklora (lipanj)
KRK - Krčki ljetni festival - koncerti
klasičnih glazbenika (srpanj-kolovoz)
OSOR
- na Cresu, Osorske glazbene večeri (srpanj-kolovoz)
SINJ - Sinjska alka, viteška natjecanja
(kolovoz)
SPLIT - Splitski ljetni
festival, kazališne i glazbene izvedbe (srpanj-kolovoz)
ŠIBENIK - Međunarodni dječji festival
(lipanj-srpanj)
VARAŽDIN - Varaždinske
barokne večeri (rujan-listopad)
VINKOVCI
- Vinkovačke jeseni - festival folklornog nasljeđa
Slavonije (rujan)
ZAGREB - Zagrebački
ljetni festival (srpanj-kolovoz), međunarodni
festival avangardnih kazališta (lipanj-srpanj),
Međunarodni festival folklora (srpanj), Bijenalni
festival suvremene glazbe (travanj), Međunarodni
lutkarski festival (kolovoz-rujan), Svjetski
festival animiranih filmova (lipanj)
CRIKVENICA,
DUBROVNIK, LASTOVO, NOVI VINODOLSKI, RIJEKA,
SAMOBOR, SENJ - Karneval (siječanj-veljača,
Novi Vinodolski i Senj, također i u srpnju i
kolovozu)
|
| Neki znameniti Hrvati |
|
|
BOŠKOVIĆ, RUĐER (1711-1787.) fizičar,
matematičar i astronom, jedan od najučenijih
ljudi svog doba, prethodnik suvremene fizike,
utemeljitelj dinamičke atomistike
BROZ-TITO,
JOSIP (1892-1980.) političar i državnik,
organizator antifašističkog ustanka u bivšoj
Jugoslaviji tijekom Drugog svjetskog rata
DRŽIĆ, MARIN (1508-1567.) književnik;
kroničar Dubrovačke republike, jedan od najvećih
komediografa renesanse (preteča Moliere-a)
GENERALIĆ, IVAN (1914-1992.) slikar naive;
osnivač svjetski poznate Hlebinske slikarske
škole
GETALDIĆ, MARIN GHETALDUS (1566-1606.)
matematičar, poznat po primjeni algebre u geometriji,
te također pionir u izradi konusnih leća
GUNDULIĆ, IVAN (1589-1638.) književnik;
poznat po epu "Osman" koji veliča slobodarski
duh Dubrovačke republike
KLOVIĆ, JULIJE
(1498-1578.) slikar, najveći europski minijaturist
svog vremena, slikao za rimskog papu i za obitelj
Medici u Firenzi
KRLEŽA, MIROSLAV
(1893-1981.) najveći suvremeni hrvatski i jedan
od najznačajnijih srednjoeuropskih književnika
prve polovice 20. stoljeća, utemeljitelj hrvatske
leksikografije
LISINSKI, VATROSLAV
(1819-1854.) skladatelj, napisao prvu hrvatsku
operu "Ljubav i zloba" 1846. godine
LUPIS,
IVAN (1813-1875.) pomorski časnik iz Rijeke,
izumitelj torpeda, proizvedenog prvi put u Whitehead-ovoj
tvornici u Rijeci 1866. godine
MARIN
(4. stoljeće) klesar sa otoka Raba, osnivač
San Marina, prve republike u Europi
MEŠTROVIĆ,
IVAN (1883-1962.) znameniti hrvatski kipar,
poznat po monumentalnim skulpturama s nacionalnom
tematikom; djelovao u SAD-uz, njegova najpoznatija
skulptura su "Indijanci" u Chicagu
PENKALA,
SLAVOLJUB (1871-1922.) izumitelj mehaničke
olovke i nalivpera 1906. godine te prvog hrvatskog
zrakoplova dvosjeda
POLO, MARCO (1254-1324.)
venecijanski pustolov i istraživač, zaslužan
za otkrivanja Kine Europi; prema tradiciji potiče
s otoka Korčule
PRELOG, VLADIMIR
(1906-1998.) kemičar, djelovao u Švicarskoj,
dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975. godine
RADIĆ, STJEPAN (1871-1928.) političar,
osnivač Hrvatske seljačke stranke, demokrat
i borac za oslobođenje Hrvatske; umro od posljedica
atentata u Skupštini Kraljevine Jugoslavije
RUŽIČKA, LAVOSLAV (1887-1976.) kemičar,
djelovao u Švicarskoj, dobitnik Nobelove nagrade
za kemiju 1939. godine
SCHWARTZ, DAVID
(1852-1897.) konstruktor letjelice s metalnom
konstrukcijom; Ferdinand Zeppelin je kupio njegove
radove i po njima izgradio letjelicu koja nosi
njegovo ime
STARČEVIĆ, ANTE (1823-1896.)
političar, utemeljitelj Hrvatske stranke prava,
zagovornik politike potpune nezavisnosti Hrvatske;
prozvan "ocem domovine"
STEPINAC, ALOJZIJE
(1898-1960.) zagrebački nadbiskup, kardinal
i teolog, tijekom II. svjetskog rata javno osudio
fašističke progone; nakon uspostavljanja komunističke
vlasti, zatvoren. Umro u zatočeništvu. Proglašen
mučenikom. (beatifikacija 1998)
TESLA,
NIKOLA (1856-1943.) fizičar, djelovao u
SAD-u, jedan od najvećih izumitelja na polju
elektrotehnike; projektirao prvu hidroelektranu
na izmjeničnu struju na slapovima Nijagare,
dao osnove radarskih uređaja; po njemu je nazvana
mjerna jedinica za magnetsku indukciju (Tesla
- T)
TUĐMAN, FRANJO (1922-1999.)
političar i povjesničar, sudionik antifašističkog
pokreta. Zbog zastupanja hrvatskih nacionalnih
prava došao u sukob s komunističkim režimom;
osnovao Hrvatsku demokratsku zajednicu koja
je pobijedila na prvim višestranačkim izborima
1990. godine, prvi predsjednik neovisne hrvatske
države
VRANČIĆ, FAUST (1551-1617.)
izumitelj, filozof i leksikograf; anticipirao
niz tehničkih izuma, između ostalog i padobran
VUČETIĆ, IVAN (1858-1925.) jedan od izumitelja
daktiloskopije, metode identifikacije osoba
na temelju otisaka prstiju
|
| Nacionalni parkovi |
|
|
BRIJUNI - grupa od dva veća i dvanaest
manjih otočića na zapadnoj obali Istre; očuvana
mediteranska vegetacija, zoološki vrt u prirodi,
kulturno nasljeđe antike. Zbog svoje izuzetne
ljepote, od početka 20. stoljeća, ti su otočići
omiljeno ljetovalište za državnike svijeta.
KORNATI - najrazvedenija grupa otoka
na Mediteranu, koja se sastoji od 140 nenaseljenih
otoka, otočića i litica, pravi labirint mora
i kamena, poznata po visokim liticama i neobičnim
oblicima reljefa, jedna od omiljenih destinacija
nautičara; u Nacionalnom parku je marina Piškera,
a u blizini je i osam drugih marina.
KRKA
- najljepša krška rijeka Hrvatske, proglašena
nacionalnim parkom od Knina do Skradina; duboki
kanjoni usijecaju se u vapnenačke platoe; jezera;
između mnoštva vodopada, najistaknutiji su Skradinski
Buk i Roški slap. Između njih je otočić Visovac,
s franjevačkim samostanom, smješten u točci
gdje se rijeka proširuje u jezero.
MLJET
- otok sjeverozapadno od Dubrovnika; zapadni
dio otoka je nacionalni park s dva duboka zaljeva
zvana jezera zbog svoje vrlo uske veze s otvorenim
morem; obilna i raznolika mediteranska vegetacija,
vrijedni antički spomenici i benediktinski samostan
iz 12. stoljeća na otočiću usred jezeru nalik
zaljeva.
PAKLENICA - Nacionalni park
na južnoj strani najvećeg planinskog masiva
Hrvatske, Velebita, koji se proteže od najviših
vrhova do mora, dva impresivna kanjona, Velika
Paklenica i Mala Paklenica; mnoštvo neobičnih
krških reljefnih oblika, niz pećina, bogata
i raznolika flora i fauna; monumentalna okomita
stijena poznata kao Anića Kuk je jedan od najpopularnijih
terena za obuku hrvatskih alpinista.
PLITVIČKA
JEZERA - Najljepši i najpoznatiji hrvatski
nacionalni park, dio UNESCO-ve Svjetske Baštine,
smješten pokraj glavne ceste koja povezuje Zagreb
s Dalmacijom; 16 malih jezera međusobno je povezano
vodopadima stvorenim prirodno nalagama sadre,
guste šume bukvi i jele, djelomično u vidu prašuma,
brojne životinjske vrste (uključujući mrkog
medvjeda), za posjetitelje je organiziran prijevoz
specijalnim vozilima za razgledavanje i električnim
trajektima.
RISNJAK - šumoviti planinski
masiv sjeverno od Rijeke, obuhvaća područje
izvora rijeke Kupe; zbog svog položaja na prijelazu
između Alpi i planine Dinare, okupljene su razne
vrste flore i faune unutar malog područja, uključujući
mrkog medvjeda, risa, divokozu, jelena, orla
"zmijara"; ljepota šume, krške pojave i predivni
vidici privlače brojne planinare.
SJEVERNI
VELEBIT- prirodno najvredniji i najatraktivniji
dio vršnog dijela Velebita.
Uključuje stroge prirodne rezervate Rožanski
i Hajdučki kukovi s atraktivnim krškim oblicima
i Lukinom jamom, jednom od najdubljih u svijetu
te čuveni Velebitski botanički vrt.
|
| Parkovi prirode |
|
|
 Parkovi prirode su prostrana prirodno
ili kultivirana područja s naglašenim estetskim,
ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povjesnim
i turističko-rekreativnim vrijednostima.
BIOKOVO - impozantna krška planina
iznad Makarske rivijere; raznolika flora i fauna,
prekrasni vidici;
KOPAČKI RIT - veliko
močvarno područje na ušću Drave u Dunav, bogat
biljni i životinjski svijet, osobito ptice močvarice,
jeleni i divlje svinje.
LONJSKO POLJE
- jedna od najvećih močvara Europe uz rijeku
Savu istočno od Siska; prostrane hrastove šume,
bogata ptičja fauna, osobito rode.
MEDVEDNICA
- gorski masiv iznad Zagreba i njegova glavna
rekreacijska zona; očuvane šume bukve i jele,
a ima i atraktivnih spilja i dubokih potočnih
dolina.
TELAŠĆICA - prostrani uski
zaljev na Dugom otoku, kod NP Kornati, odredište
nautičara; malo jezero uz more, a na morskoj
strani najveći hrvatski klifovi (i do 180 m)
VELEBIT - najveća i najljepša hrvatska
planina; zbog jedinstvenog reljefa te biljnog
i životinjskog svijeta proglašena Svjetskim
rezervatom biosfere; najveće zaštićeno područje
u zemlji, uključuje i NP Paklenica i Sjeverni
Velebit;
ŽUMBERAK-SAMOBORKO GORJE
- zapadno od Zagreba, prostrane livade, slikovita
sela s razvedenim reljefom i dubokim kanjonima.
PAPUK - najveće gorje u Slavoniji, ističe
se šumovitošću i dijelom eruptivnim reljefom.
UČKA - planina na istoku Istre, iznad
Kvarnerske rivijere. Zanimljiv reljef i flora,
veličanstveni vidici.
VRANSKO JEZERO
- najveće jezero Hrvatske, nedaleko Zadra; zbog
blizine mora ima i morskih i slatkovodnih riba,
a poznato je i po bogatstvu ptica.
|
| Druga zaštićena područja |
|
|
- dva strogo zaštićena prirodna rezervata
- 73 specijalnh rezervata (botanički, geomorfološki,
hidrološki, ihtiološki, ornitološki, morski,
zoološki, šumski), 27 park-šume, 28 značajnih
pejzaža, 75 primjera prirodnih fenomena
(geološki, geomorfološki, hidrološki, paleontološki,
rijetki primjerci drveća) i 120 hortikulturnih
lokacija (arboretumi, botanički vrtovi,
parkovi, pojedinačno drveće i lugovi)
- sveukupna površina zaštićenih površina
je 4.585 km2,
8 posto površine Hrvatske; 380 životinjskih
vrsta i 44 biljne vrste zaštićene su
Drugi značajni prirodni vidici:
RIJEKA
DRAVA - jedna od nekoliko najvećih rijeka
Europe čiji je znatan dio u prirodnom stanju
predložen kao Svjetski rezervat biosfere
RIJEKA DOBRA - u Karlovcu, poznata zbog
svoje čistoće, bogatstva riba i atraktivnih
kanjona i brzaka na kojima se organizira splavarenje,
kajakaštvo i vožnja kanua
RIJEKA MREŽNICA
- u Karlovcu s nizom vodopada na sadrenim preprekama;
atraktivni kanjoni i omiljena kupališta
BIJELE STIJENE i SAMARSKE STIJENE
- na planini Bjelolasica u Gorskom kotaru; mnoštvo
bizarnih krških oblika u divljem i šumovitom
pejzažu, strogo zaštićene kao prirodni rezervat
VRAŽJI PROLAZ - u Skradu u Gorskom kotaru;
slikoviti uski kanjon kroz koji prolazi zastrašujuća
staza u stijeni; na ulazu u kanjon je atraktivni
vodopad Zeleni vir
LIMSKI ZALJEV
- slikovit duboki morski zaljev na zapadnoj
obali Istre, zbog svoje uskosti i strmih stijena
nalikuje na norveške fjordove
RIJEKA
GACKA - u Lici kod Otočca; s nizom slikovitih
izvora i starih vodenica, poznata kao jedno
od najznačajnijih mjesta za pecanje pastrve
u Europi
ZLATNI RAT u BOLU na BRAČU
- mnogi se slažu da je to najljepša plaža na
Jadranu, rt od finog šljunka koji se miče zajedno
s valovima, obrubljen borovom šumom
MODRO
JEZERO i CRVENO JEZERO - jezera u
Imotskom u Dalmatinskoj Zagori; jedinstveni
krški fenomen od dvije izuzetno duboke rupe
(Crveno jezero dubine 500 metara)
MODRA
SPILJA - pećina na otoku Biševo na otvorenom
moru; blizu Visa, istaknuta zbog svoje plave
boje, prema mnogima, puno ljepša od slične,
ali puno poznatije pećine na Capriju
DELTA
NERETVE - na jugu zemlje, jedinstveno močvarno
područje sa specifičnom vegetacijom od trske,
poznato po okupljanju velikog broja ptica
|
| Sport, rekreacija, zabava |
|
|
  Sportski tereni: uz većinu
hotela i kampova na Jadranu postoje brojni sportski
tereni za tenis, košarku, odbojku na pijesku
itd. Osobito je popularan tenis - Umag i Zagreb
su domaćini ATP turnira.
Sportovi na
vodi: u većim turističkim središtima moguće
iznajmljivanje čamaca, ribolovne i ronilačke
opreme, a postoje i brojne škole ronjenja i
škole jedrenja na dasci. Na rijekama Dobri i
Cetini organizira se rafting. Kajakaštvo i vožnja
kanua na divljim vodama organizira se na Kupi,
Korani, Mrežnici, Cetini i Uni.
Planinarenje:
uređene planinarske staze, planinarski domovi
i skloništa postoje na svim većim planinama,
a osobito u Gorskom Kotaru, na Velebitu, Učkoj,
Mosoru, Biokovu, Medvednici, Žumberačkoj gori,
Ivanščici i Papuku.
Stadioni za olimpijske
sportove i velike sportske dvorane nalaze
se u Zagrebu i Splitu, u kojima su održane Svjetske
studentske igre (Univerzijada) i Mediteranske
igre. Veći stadioni i sportske dvorane postoje
i u drugim većim gradovima.
Zabava:
većina hotela više kategorije imaju casina i
noćne klubove, posebice Zagreb, Opatija, Umag,
Poreč, Rovinj, Pula, Dubrovnik. Svi veći gradovi
i važnija turistička mjesta na Jadranu imaju
disko klubove, dok se ljeti redovito organiziraju
plesne večeri na otvorenom i razne zabavne priredbe.
|
|
|
|
